S Albanijom gradimo nuklearku?

Foto: www.net.hr
Foto: www.net.hr

U Tirani je dogovoreno da se do kraja travnja potpiše Memorandum koji će stvoriti temelj za daljnje razgovore o mogućoj gradnji zajedničke nuklearke u Albaniji.

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec u srijedu se u Tirani sastao s predsjednikom albanske Vlade Salijem Berishom, potpredsjednikom Vlade Gencom Pollom te s ministrom gospodarstva i energetike Gencom Rulijem.

Razgovaralo se o gospodarskoj situaciji u svijetu i Europi, o gospodarskoj suradnji dviju država te o mogućem zajedničkom projektu gradnje nuklearne elektrane.

O mogućnostima zajedničke gradnje nuklearke već se razgovaralo na prošlomjesečnom bilateralnom susretu premijera Ive Sanadera s albanskim premijerom Salijem Berishom.

Susret Polančeca i Berishe završen je dogovorom da se do kraja travnja ove godine potpiše Memorandum o razumijevanju između resornih ministarstava dviju država.

Potpisom Memoranduma stvorit će se temelj za formiranje radne skupine od 10 članova (pet sa svake strane), koja će na stručnoj razini nastaviti razgovore i ministarstvima obiju zemalja pripremiti podlogu za donošenje daljnjih odluka. I jedna i druga strana projekt vide kao projekt od regionalnog značaja.

Također na sastanku s albanskim ministrom gospodarstva i energetike Gencom Rulijem razgovaralo se i o projektu Jadransko-jonskog plinovoda te o njegovom priključenju na projekt TAP (Trans Adriatic Pipeline).


Stručnjaci ipak za nuklearku u Hrvatskoj

Albanija već dvije godine traži partnera za gradnju nuklearke snage veće od tisuću megavata, najvjerojatnije u Skradu na rijeci Bojani, u blizini granice s Crnom Gorom. Gradnja nuklearke u Albaniji, kako piše Novi list, stajala bi između četiri i pet milijardi dolara.

S obzirom da se hrvatska javnost protivi gradnji nuklearke u zemlji, gradnja u Albaniji je donekle dobro rješenje, ali energetski stručnjaci vidi i velike nedostatke. S obzirom na manjak stručnjaka u toj zemlji, tešku ekonomsku situaciju i neizvjesnost političkih prilika, rizik gradnje je prevelik.

Pitanje je i kako struju iz Albanije dopremiti u Hrvatsku, jer su se Crna Gora i BiH izjasnile da ne žele nuklearna postrojenja u susjedstvu. Problem je i veliki financijski i izdatak, a loše iskustvo sa Slovencima u Krškom, također ne idu u prilog gradnji nuklearke u drugoj zemlji.

Stručnjaci su složni da bi nuklearku ipak bilo pametnije graditi Hrvatskoj, jer bi se na njoj uposlio 40 posto domaćih proizvodnih kapaciteta, tvrtke koje su gradile i Krško, a koje bi usput dobile na vrijednosti, piše Novi list.


Tekst preuzet s www.net.hr

Četvrtak, 26.03.2009.


MARKETING

vuglec breg