Razvijene zemlje dosad potrošile 10 bilijuna dolara

Foto: www.everystockphoto.com
Foto: www.everystockphoto.com

Najveće svjetske gospodarske sile potrošile su 10.000 dolara po glavi stanovnika da bi prevladale kolaps financijskog sustava.

Nove kalkulacije koje se temelje na podacima MMF-a pokazuju da su te zemlje potrošile ukupno 10 bilijuna (10.000 milijardi) dolara
Najveći teret podnijele su SAD i Velika Britanija, pri čemu je Britanija u relativnom iznosu (94 posto BDP-a) potrošila znatno više od SAD-a (25 posto BDP-a). Naravno, većina tog novca emitirana je u obliku jamstava za bankarski sustav, piše BBC.

Međutim, postoje i drugi pokazatelji koji ilustriraju ozbiljnost krize koja je prvi put u posljednjih 60 godina dovela do pada svjetskog BDP-a. Svi oni pokazuju razmjere štete i potvrđuju da su najveće gubitke pretrpjele bogate zemlje, posebice SAD i Velika Britanija, s velikim financijskim sektorima koji su bili u središtu krize.

Procjenjuje se da je privatni financijski sektor izgubio oko 4 bilijuna dolara, od čega su dvije trećine gubici velikih internacionalnih banaka poput Citigroupa i RBS-a. Premda je oko pola tih gubitaka proizašlo iz bezvrijednih vrijednosnih papira baziranih na drugorazrednim hipotekarnim zajmovima, značajan dio štete odnosi se na gubitke koje su pretrpjeli ostali segmenti bankarske aktive. Ukupni gubici banaka izbrisali su 10-godišnji profit financijskog sektora i otežali prikupljanje novog kapitala koji bi omogućio stabilizaciju poslovanja. Mnogi stručnjaci smatraju da će oporavak bankarskog sektora trajati godinama, ako ne i desetljećima, dok se opseg kreditiranja vrati na razine prije krize.

Predviđa se da će se svjetska ekonomija ove godine smanjiti za 2,3 posto (ili približno 1 bilijun dolara). Gubitak će podijeliti svi građani, a osobito oni koji ostanu bez posla zbog krize. Ako se uzme u obzir da svjetska ekonomija uobičajeno raste oko 2 posto godišnje, tada se gubitak uzrokovan recesijom penje na 2 bilijuna dolara.

Kako bi potaknule rast, vlade su posudile milijarde dolara stimulativnih sredstava. Tijekom sljedećih pet godina, dug britanske vlade porast će sa 600 milijardi na 1,4 bilijuna funti, dok će se američki dug udvostručiti na 10 bilijuna dolara. Dodatni dugovi vlada morat će kad-tad biti plaćeni od strane poreznih obveznika, što će se odraziti na standard javnih i državnih službi, poput zdravstva i obrazovanja. Primjerice, procjenjuje se da će samo kamate na britanski proračunski dug 2014. premašiti cjelokupni proračun za obrazovanje.

Naposljetku, značajno je smanjeno i bogatstvo građana zbog pada vrijednosti imovine. Ne samo da su njihovi domovi manje vrijedni, već je osjetno pala i vrijednost financijske imovine, poput dionica. Procjenjuje se da je samo u Velikoj Britaniji imovina građana smanjena za 815 milijardi funti u posljednjih godinu dana. Istovremeno, nije se smanjila vrijednost hipotekarnih dugova.





sm

Tekst preuzet sa: www.tportal.hr

Nedjelja, 13.09.2009.


MARKETING

vuglec breg

raduo zaprešić