Ljubo Jurčić u Zaprešiću

S tribine
S tribine

Dr.sc. Ljubo Jurčić govorio je na temu "Aktualna ekonomska i politička situacija u Hrvatskoj".

Gradska organizacija SDP-a Zaprešić, održala je u srijedu, 25. veljače u gradskoj vijećnici grada Zaprešića, javnu tribinu sa saborskim zastupnikom i predsjednikom SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo i održivi razvitak dr.sc. Ljubom Jurčićem, a govorilo se na temu „Aktualna ekonomska i politička situacija u Hrvatskoj“.
Nakon pozdravnih riječi gostima, predsjednik GO SDP Zaprešić Denis Begić, osvrnuo se na aktualnu gospodarsku situaciju u Zaprešiću, istaknuvši kako su gradski značajni i razvojni potencijali, s kojima se Zaprešić s pravom može pohvaliti, nedovoljno iskorišteni, a što govori samo činjenica da je donošenje GUP-a kasnilo 13 godina, a isto tako i donošenje potrebnih dokumenata za bolji razvojni i urbanistički plan grada, a što se upravo čini sada, netom prije lokalnih izbora. „Nažalost Grad dosada nije iskoristio praktički niti jedan euro iz predpristupnih fondova Europske unije, a gradski se proračun, umjesto razvojem gospodarstva, puni iz džepova građana i to visokim doprinosima i maksmimalnim prirezom na plaće“, rekao je Denis Begić, dodajući kako se danas gradska vlast pokušava probiti razvojnim projektima u gradu i zaprešićkom kraju, i to gradnjom najvećeg shopping centra u Hrvatskoj i gradnjom golf terena sa 18 rupa, za tzv. društvenu elitu. „Uslijed sveopće gospodarske krize, mi u našem zaprešićkom SDP-u u zadnjih nekoliko godina primjećujemo da se sve više građana obraća našoj političkoj stranci, odnosno organizaciji poštenih, moralnih i stručnih ljudi, i od nas očekuju konkretne pohvate, pogotova sada kada se bliže lokalni izbori, koji će se održati na proljeće u petom mjesecu“, rekao je Denis Begić.

Dr.sc. Ljubo Jurčić i Denis BegićNakon uvodnih riječi predsjednika zaprešićkog SDP-a o aktualnoj političkoj situaciji u našem gradu, osvrt na aktualnu gospodarsku i neizostavnu političku situaciju u zemlji dao je gost tribine dr.sc. Ljubo Jurčić. „Součeni smo sa krizom jednog koncepta, u kojeg je Hrvatska povjerovala devedesetih godina, govoreći o ekomomiji i gospodarskom pristupu“ rekao je dr.sc. Ljubo Jurčić, nadodajući kako se taj koncept odnosi na privatiziranje tržišta i njegovo derealiziranje, a Hrvatska je, kao i druge tranzicijske zemlje, pristupila tome, misleći kako ne treba ništa raditi, jer će privatni interes vođen svojim interesom probitka povećavati proizvodnju, a čime će se povećati i zaposlenost. „To se činilo kao idealna situacija“, kazao je dr.sc. Ljubo Jurčić, istaknuvši Sloveniju kao primjer koja takav način nije prihvatila, te nije dala privatizirati svoje banke preko 51 posto, što isto vrijedi i za poduzeća. „Sve razvijene zemlje imaju jasnu strategiju, kako iskoristiti resurse, koje su priroda i preci ostavili“ rekao je dr.sc. Jurčić, dodajući kako Hrvatska nema jasnu strategiju, već je sa politikom kakvu je prihvatila, došlo je do situacije da imamo vlastitu recesiju i vlastitu stagnaciju domaće proizvodnje, koja malo ima veze sa globalnom krizom, jer je već 2007. godine zabilježen pad proizvodnje u Hrvatskoj. Također, dr.sc. Jurčić naglasio je problem ograničenja, odnosno zaduženost Hrvatske. „Imamo vanjski dug od 38 milijardi eura, a do kraja godine bit će 40 milijardi eura, a toliko je iznosila naša prošlogodišnja proizvodnja“ istaknuo je dr.sc. Jurčić, te dodao kako je procijena za ovu godinu da će proizvodnja biti za dva posto manja. Osim toga, istaknuo je kako na vanjski dug idu i kamate, što znači, da ako se više ni ne zadužimo ni jedan euro, morat ćemo plaćati kamate od 5, 6 posto, što je nezgodno, jer toliko možda nećemo ni zaraditi. Također, osvrnuo se i na dugove građana, koji su ukupno dužni oko 150 milijardi kuna, a većina njihovih kredita povezani su sa deviznom klauzolom, pa će se tako, osim problema sa rastom kamata, javit problem i s povećanjem tečaja, a što je povezano s povećanjem glavnice. „Time će se troškovi života povećavati, jer ako tečaj raste, rast će i cijena proizvoda, a mi smo direktno indirektno uvozno-izvozno ovisni 70 posto“ rekao je dr.sc. Jurčić. Također, osvrnuo se i na proračun, najjači instrument ekonomske politike, istaknuvši da 42 posto bruto domaće proizvodnje troši država. „Za ovu godinu planiran je proračun od 126 milijardi kuna i to na bazi stope rasta gospodarstva od 2 posto, ali danas moramo biti svijesni da neće biti plus dva posto, nego minus dva posto“, rekao je dr.sc. Jurčić, te dodao, da se proračun, osim prema osnovi rasta domaće proizvodnje , puni i uvozom, koji je prošle godine bio 22 milijarde eura, a po njegovom osobnom predviđanju, ove godine uvoz će pasti za 20 posto, čime će se i prihodi proračuna smanjiti. Osim toga, istaknuo je da će se prihod proračuna smanjiti i po osnovi domaće potrošnje u trgovinama na malo, čije je pad već zabilježen prošle godine. „Računajući, pretpostavljam da će iznos proračuna past za 6 ili 7 milijardi kuna“ rekao je dr.sc. Jurčić, istaknuvši kako je zbog toga, Vlada suočena, htjela to ili ne, napraviti rebalans proračuna.
Dr.sc. Ljubo Jurčić na održanoj tribini osvrnuo se i na SDP-ov program antirecesijskih mjera. „Iako nismo u vladajućoj stranci, mi kao oporba napravili smo dosta detaljan program, a prvi imamo principe koji se sad više-manje ponavljaju“ rekao je dr.sc. Jurčić, dodajući kako zbog problema velike zaduženosti građana, poduzeća i države, potrebno sačuvati financijsku stabilnost, a to znači da nema porasta kamata i tečaja, te da se sačuva likvidnost. Osim toga, istaknuto je kako je SDP imao prijedlog još u predizbornoj kampanji, očekivajući ovakvu situaciju, a jedan od njih je donošenje Zakona o obaveznom roku plaćanja od 60 dana, te osnivanje institucija koje bi pratile plaćanje. Uz to, ako dođe do spora odnosno neplaćanja, za to bi se pobrinuo tzv. financijski sud.
Razgovor s građanimaDržava mora imati aktivnu ulogu u ovom čitavom procesu, pratiti i reagirati, sačuvati s jedne strane gospodarstvo, kao što sam rekao primjerice sa Zakonom o obveznom roku plaćanja, a s druge strane spasiti društvo od rasta troškova i smanjenja prihoda“, rekao je Jurčić, napomenuvši kako su to samo neke mjere za ublažavanje naše vlastite krize. „Kao što recesija znači smanjanje proizvodnje, tako antirecesijske mjere znače da se zaustavi pad proizvodnje i poveća proizvodnja“ istaknuo je dr.sc. Jurčić, dodajući kako je SDP u svom programu za vrijeme prošlih parlamentarnih izbora razdradio industrijsku politiku koja se bavi analizom problema i prepreka u svakoj djelatnosti, a na temelju tih analiza bi se napravio instrument za njihovo rješavanje i sprečavanje smanjenja proizvodnje.
Dr.sc. Jurčić istaknuo je kao temeljni problem u Hrvatskoj i problem tzv. kulta nerada, što samo govori činjenica da u Europi imamo najmanji radni kontingent, odnosno premalo ljudi radi. „Da bi država koliko toliko dobro funkcionirala, mora imati preko 60 posto ljudi u radnom kontigentu, a kod nas je to negdje oko 55 posto“ rekao je dr.sc. Jurčić, dodajući kako radi milijun i petsto tisuća ljudi, od kojih samo 800 tisuća stvara novostvorenu vrijednost. „Problem je što tih 800 tisuća ljudi hrani ostalih tri i pol milijuna ljudi, a to je neizdrživo“ kazao je dr.sc. Jurčić, istaknuvši kako time dolazi do toga da se puno troši, a malo proizvodi, što govori činjenica da se po prosjeku godišnje troši 3 do 4 milijarde eura više nego što se proizvodi.
Nakon podužeg osvrta na aktualnu ekonomsku i političku situaciju, dr.sc. Jurčić zaključio je kako je nastala situacija u Hrvatskoj još uvijek rješiva, samo ako se bude gledalo kako povećati dohodak, odnosno domaća proizvodnja, a time i zaposlenost građana. „Nažalost, sada je koncentracija na tome kako uzeti što veći dio što manjeg kolača, a zapravo bi se trebalo dogovoriti unutar zatvornih vrata kako povećati taj kolač i podijeliti ga, da svima bude puno bolje“ rekao je na kraju dr.sc. Ljubo Jurčić.
Nakon govora dr.sc. Ljube Jurčića, prisutni građani postavljali su pitanja, koja su se najviše odnosila na konkretno rješavanje krize, razloga što bržeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju, lokalne izbore i slično, a na koja je gost tribine dr.sc. Ljubo Jurčić pokušao što konkretnije odgovoriti. Nazočnost velikog broja građana, te njihovo postavljanje brojnih pitanja, bili su pokazatelji koliko su zapravo građani zainteresirani da se aktualna situacija riješi u njihovoj zemlji. Osim toga, na tribini su prisustvovali i građani oštećena sluha, kojima je prevoditeljica pomogla u praćenju izlaganja dr.sc. Ljube Jurčića.
 

Sandra Magdić

Utorak, 03.03.2009.


MARKETING

vuglec breg

raduo zaprešić